STRES I KRONIČNE BOLESTI – Part 2

Stres je koristan, npr. može nam pomoći da napredujemo u treningu. Stvorimo određeni stres, tijelo ima odgovor na stres, smirimo se i oporavimo i idući put smo sposobni za više.

To je dobro. Problem nastaje kad smo stalno pod stresom i stalno imamo fiziološku reakciju u kojoj posreduju stres hormoni.

Taj mehanizam je koristan kad su u pitanju primjeri poput “šetate šumom i vidite medvjeda koji se sprema za napad”, tada je jako dobro da se aktiviraju stres hormoni. Ono što nije dobro je kad se stres hormoni aktiviraju u 90% svakodnevnih situacija. Npr. vožnja auta u gradu, susid do vas štema novi wc, vlasnik koji ne pokupi govno iza svog ljubimca, čitanje vijesti o korupciji i nepravdi i pisanje komentara na internetu, itd.

Nažalost ponekad je stres kroničan ili se odgovor na stres ne isključi kad bi trebao i tu nastaju problemi i bolesti jer nam je odgovor na stres nereguliran.

Koje ponašanje izaberemo kao rekaciju na stres utjecat će na to koliko je naš odgovor na stres nereguliran. Da bi donosili bolje izbore moramo biti jako svjesni i prisutni u sadašnjem trenutku. 

Npr ako u pokušaju da se osjećamo bolje nakon stresa odlučimo pojest puno obrađenog šećera (sladoled, čokolada, slatko) ili naručimo puno junk hrane (mcdonalds, burger king, kfc) i ostanemo budni do 2h iako radimo sutra u 8h, prestanemo trenirat jer nismo zadovoljni sa svojim stanjem, izbjegavamo odgovornosti koje imamo, pijemo alkohol, pušimo cigarete/travu, uzimamo tablete ili razne droge, stvaramo probleme s ljudima koje volimo….. Lako je vidit kako će odgovor na stres postat još veći problem u budućnosti. Koliko god je u trenutku stresa teško to prihvatiti, dobre odluke koje donosimo će se akumulirati i počet utjecat na vaše stanje. 

Kako možemo sebi pomoći?

  • Budi svjestan što se događa s tvojim tijelom, što primjećuješ kad si pod stresom? Kakve reakcije? Kakve obrasce? Pokušaj za sada samo primjetit što se događa.
  • Pokušaj promijeniti one stvari koje su promjenjive i daj sebi određeni period gdje pratiš kako ono što si odlučio promijeniti funkcionira. Ako nakon određenog vremena ne vidiš razliku, pokušaj s novim pristupom.
  • Napravi promjene s prehranom – dobra prehrana je povezana s mentalnim zdravljem
  • Aktivnost – vježbanje je antidepresiv, može preokrenuti puno fizioloških promjena povezanih sa stresom. Nije u pitanju samo biološki efekt već i psiho-sociološki efekt. Rezultati vježbanja na grupnom treningu poput CrossFita pokazuju povećano samopouzdanje kod članova, bolji odnos i pogled na vlastito tijelo, bolja je podrška unutar grupe od trenera i ljudi koji vježbaju s vama, nalazite se u okruženju u kojem je vježbanje normalno i prihvatljivo ponašanje što vam olakšava ponavljanja tog ponašanja. Komunicirate s drugima, stvarate veze/odnose i povezanost s ljudima. Sve nam je to bitno za naše mentalno stanje (u dvorani imamo 4 brak sklopljena između ljudi koji se prije dvorane nisu poznavali). Postajemo učinkovitiji u izvršavanju nekih zadataka jer na treningu učimo nove vještine, pronalazimo načine za suočavanje s problemima (ako se u dvorani uspijemo suočit s treningom poput murpha 1,5km 300 čučnjeva, 200 sklekova, 100 zgibova 1,5km onda nam neke druge stvari u životu ne predstavljaju toliki izazov kao prije)
  • Adekvatna količina sna – želimo imat pogodnu atmosferu za dobar san – mora nam bit ugodno (temperatura, buka, svitlo, itd.), želimo smanjit alkohol koji može utjecati na duboki san koji nam je bitan za oporavak, minimizirat kofein nakon ručka, smanjit “blue light” izloženost prije spavanja, imat fiksno vrijeme kad se budimo, ić u krevet rano i budit se rano što nam pomaže u podizanju raspoloženja, izbjegavat spavanje popodne, ograničit aktivnosti u krevetu na spavanje i sex, ništa drugo, bez gledanja TVa i kompjutera/mobitela u krevetu, stvorit noćni ritual smirivanja prije kreveta i odlaska u krevet.
  • Vježbaj mentalnu higijenu – prakticiraj zahvalnost, trudi se mislit pozitivno, nauči i vježbaj kako se opustit i pronać nešto vremena za sebe
  • Smanjit otrov koji unosimo u tijelo – alkohol, cigarete, nepotrebni lijekovi, kalorična hrana bez nutrijenata i bijeli šećer. Ne unosi ovo u tijelo ako si već pod stresom jer će vjerojatno biti još gore.
  • Pronađi svrhu – nešto što ti je bitno, što želiš napraviti/ostvariti, sami proces i težnja za ostvariti ono što ti je bitno biti će dobar za tvoje mentalno zdravlje.
  • Tehnike opuštanja poput meditacije, disanja, masaže, yoge mogu biti korisne. Vježbaj isključivanje od stimulacije. Provedi određeni period u danu tiho u miru bez mobitela, vijesti i puno priče.
  • Nauči reći ne, delegiraj stvari, nemoj radit stvari koje ti nisu bitne, dovrši stvari koje su ti bitne. 

 

This website or its third-party tools process personal data.
You may opt out by using the link Opt Out