Tjelesna aktivnost je povezana s zdravljem i dugovječnosti još od antičkog doba te se i do današnjeg dana po pitanju toga ništa nije promijenilo, odnosno potvrđeno je mnogobrojnim istraživanjima.


Čovjek je predodređen za kretanje i održavanje psihosomatskih kvaliteta putem tjelesne aktivnosti.

Proučavajući same početke pojave ljudi i njihov način života, od iznimne važnosti je bilo biti fizički spreman (bijeg od opasnih životinja, penjati se po hranu i loviti hranu, život u prirodi,...) te raditi fizičke poslove. Pojavom industrije i moderne tehnologije, čovjekov životni stil se jako promijenio, a najveći učinak se nažalost odražava u smanjenoj tjelesnoj aktivnosti populacije.

Posljedično tome dolazi do pojave brojnih kroničnih bolesti, od kojih su kardiovaskularne bolesti i maligna oboljenja najučestalija.

Uz smanjenu tjelesnu aktivnost, nepravilna prehrana, pušenje i prekomjerno konzumiranje alkohola dovode do većeg rizika obolijevanja od kroničnih bolesti.

U Hrvatskoj tri četvrtine svih smrti i vodeći uzrok morbiditeta uz kardiovaskularne i maligne bolesti su još dijabetes i kronične plućne bolesti.

Postoje mnogobrojna istraživanja koja ukazuju na benefite tjelesne aktivnosti i vježbanja. Blair i sur. (1989) te Macera i sur. (2003) su dokazali da žene i muškarci koji su povećali svoj level tjelesne aktivnosti smanjili rizik od smrti za 20%-35%, tjelesna aktivnost se povezuje sa smanjenjem učestalosti određenih nezaraznih bolesti (Pedersen and Saltin, 2015).

Također redovita tjelesna aktivnost pozitivno utječe i na mentalno zdravlje; Dunn i sur (2001) su proveli istraživanje i dokazali da redovita tjelesna aktivnost poboljšava psihološko blagostanje, odnosno smanjuje stres, anksioznost i depresiju.

No, da bi tjelesna aktivnost imala pozitivan učinak na organizam, potrebno je da bude individualno dozirana, programirana i kontrolirana.

Princip doziranja je tzv. FITT princip:
F- frequency (učestalost)
I- intensity (intenzitet)
T- time, duration (trajanje aktivnosti)
T- type, mode (oblik aktivnosti).

American College of Sports Medicine (ACSM) jedna je od krovnih svjetskih organizacija u području tjelesnog vježbanja i zdravlja. Prema preporukama ACSM-a (2011.) u području kardio– respiratornih aktivnosti potrebno je provesti minimalno 150 minuta tjedno.

Ako su treninzi srednjeg intenziteta potrebno je trajanje od 30-60 minuta po treningu 5 puta tjedno, dok je treninge visokog intenziteta u trajanju 20-60 minuta dovoljno napraviti 3 puta u tjednu.

Za razvoj jakosti mišića, potrebno je sudjelovati 2-3 puta tjedno u treningu s vanjskim opterećenjem.

Za razvoj i održavanje fleksibilnosti mišića potrebno je posvetiti se istezanju mišića 2-3 puta tjedno. 

Uz pravilnu prehranu, tjelesnom aktivnosti ostvaruje se optimizacija organskih sustava čime se uspješno smanjuje rizik nastajanja različitih vrsta oboljenja poput dijabetes melitus, hipertenzija, koronarne bolesti srca te rak debelog crijeva i dojki.


„Kretanje može zamjeniti mnoge lijekove, ali nijedan lijek ne može zamijeniti kretanje!“